L-carnitine
L-carnitine (L-karnitin) je supstanca nalik amino kiselini, a tijelo je proizvodi od amino kiseline lizin. Vitamini C, B6, niacin, željezo i amino kiselina metionine potrebni su za proizvodnju karnitina u tijelu. Glavni izvor karnitina je crveno meso. Karnitin ima različite uloge, a najpoznatija je sposobnost transportiranja masti kroz membrane stanica do mitohondrija, gdje se mast koristi kao izvor energije.
Karnitin može eventualno utjecati na snižavanje LDL (lošeg) kolesterola i povišenje HDL (dobrog) kolesterola. Preporučuje se i pojedincima s određenim srčanim smetnjama.
L-karnitin je otkriven davno, početkom prošlog stoljeća. Derivat je amino kiseline lizin, a ime je dobio po tome što je prvi puta izoliran (1905) iz mesa (carnus). Zvan je vitaminom BT, dok se nije spoznalo da ga ljudski organizam samostalno sintetizira. Ipak, u određenim uvjetima potreba za L-karnitinom može nadići sposobnost organizma da ga sintetizira, pa može biti uvjetno esencijalni nutrijent.
L-karnitin se u organizmu sintetizira u jetri i bubrezima i odatle se transportira u druga tkiva. Naveće koncentracije nalaze se u tkivu koje konvertira masne kiseline u energiju, poput mišića skeleta i srčanog mišića. S tim u vezi, L-karnitin ima važnu ulogu u proizvodnji energije transportirajući aktivirane masne kiseline u mitohondrijalnu matricu gdje ona metabolizira, kao i u transportu štetnih ostataka procesa van stanice, sprječavajući akumulaciju nusprodukata.
Nedostatak L-karnitina do razine prepoznavanja općih simptoma relativno je rijetka pojava. Najteži oblik, sistematski nedostatak često je genetske prirode i može se utvrditi rano prema niskoj razini L-karnitina u serumu. Miopatska deficijencija je također genetski poremećaj pri kojem je deficijencija limitirana na skeletalne i srčani mišić. Razine L-karnitina u serumu pri tom su normalne, a simptomi koji mogu početi u djetinjstvu ili kasnije uključuju bol i slabost u mišićima.
Sekundarna deficijencija, bilo nasljedna ili stečena, karakterizirana je smanjenom razinom slobodnog L-karnitina. Dok je razina ukupnog L-karnitina uglavnom normalna, slobodnog nedostaje.
Povećan gubitak L-karnitina moguć je kod bolesnika na hemodijalizi, a čest nedostatak uočen je kod prerano rođene djece hranjene sojinim formulama bez dodatka L-karnitina. Preporuča se da se u formule za nedonoščad dodaje L-karnitin, kojeg uobičajeno ima u majčinom mlijeku oko 11mg/l. Iako je glavni izvor L-karnitina u prehrani crvno meso (naročitio govedina i janjetina), čak i striktni vegetarijanci uspjevaju sintetizirati količine dovoljne da spriječe deficijenciju s težim posljedicama, uz dovoljnu količinu aminokiselina lizina i metionina, te željeza, vitamina C, B6 i niacina u formi NAD-a. Jedan od prvih znakova nedostatka vitamina C, stalni umor, u stvari je vrlo vjerojatno povezan s nedostatkom L-karnitina.
Kliničke studije provedene na pacjentima koji su doživjeli srčani udar i odmah potom, uz primjenu odgovarajućih medikamenata, dobivali 4mg L-karnitina pokazali su povoljne rezultate. U maloj studiji na 160 pacjenata, nakon tretmana od godine dana smrtnost je bila 1.2% u odnosu na 12.5% u placebo grupi. U drugoj grupi od 472 pacjenta razlika fatalnih ishoda bila je bitno manja, no stanje srčane klijetke mnogo bolje u grupi koja je dobivala L-karnitine. Temeljem tih rezultata upravo je u tijeku velika studija na 4000 pacjenata.
Dodatak L-karnitina standardnim kliničkim terapijama za bolesti srca dalo je dobre rezultate. Pacjenti kojima je davano 1.5 mg propionyl-L-karnitina u periodu od mjesec dana pokazali su znatno bolju toleranciju na fizičke aktivnosti. Isto je pokazala i veća studija na 266 pacjenata tijekom 6 mjeseci. 2g L-karnitina davano bolesnicima s anginom pektoris značajno je produžilo vrijeme normalne fizičke aktivnosti.
Novija istraživanja vezana uz starenje pokazala su spektakularne rezultate na laboratorijskim životinjama. Kombinacija acetil-L-karnitina (esterificirani L-karnitin s dodatkom acetilne grupe, koji efikasnije djeluje u mozgu) i alfa liponske kiseline (Alpha Lipoic Acid, univerzalni antioksidant i mitohondrialni kofaktor) povećala je mitohondrijalnu energiju i snažno djelovala na poboljšanje memorije. Bez obzira na uzbuđenje vezano uz ova otkrića o potencijalnom eliksiru mladosti, klinička istraživanja na ljudima, iako u pripremi, još nisu obavljena, barem ne u releventnoj mjeri. Neke preliminarne studije na bolesnicima s Alzheimerovom bolesti pokazuju da pacjenti stari 65 ili manje godina pokazuju određeno usporenje napredovanja bolesti (suplementacija po 3g u 12 mjeseci).
Dva nekontrolirana pokusa na 100 muškaraca pokazala su da je oralna suplementacija L-karnitinom (po 3g u 3 do 4 mjeseca) dovela do značajno veće pokretljivosti sjemena, te da je koncentracija L-karnitina u direktnoj vezi s brojem normalnih spermija i može biti korisna pri utvrđivanju plodnosti. Bez obzira, više kontroliranih istraživanja u tom smijeru bit će neophodno za eventualni tretman određenih oblika neplodnosti.
Generalno, L-karnitine se dobtro podnosi. Toksifikacija do sada nije zamijećena. Može izazvati blage gastrointestinalne simptome, grčeve i diareu. Suplementacija s više od 3 g dnevno može izazvati neugodan miris tijela (na ribu). Samo je L izomer karnitina biološki aktivan. Njegova zrcalna slika, D izomer može biti štetan. Studije o sigurnosti primjene na trudnice i doilje nedostaju.